"Kulturni je sektor tijekom krize potvrdio važnost svog svakodnevnog rada i prisutnosti u životima ljudi jer su se upravo kulturno-umjetnički sadržaji pokazali kao važan element u očuvanju i razvoju društvenosti i mentalnog zdravlja."

Large dea vidovic

Koliko dugo djelujete, tko je osnivač Zaklade i koja je Vaša osnovna svrha?


Zaklada "Kultura nova" je ove godine obilježila prvih deset godina svojega djelovanja. Zakladu je osnovala Republika Hrvatska posebnim Zakonom o Zakladi "Kultura nova" usvojenim u Hrvatskom saboru 15. srpnja 2011. Kao prva javna zaklada u kulturi, "Kultura nova" ima vrlo specifičnu ulogu promicanja i razvijanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj na području suvremene kulture i umjetnosti. Tu svrhu tijekom čitavog jednog desetljeća Zaklada ostvaruje kroz programe podrške te svoje istraživačke i razvojne programe i projekte.


Koji su izvori prihoda Vaše Zaklade? U koje projekte, programe ili programska područja ulažete najviše svojih sredstava? Tko su Vaši korisnici?


Zaklada se financira iz dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara u skladu sa Zakonom o igrama na sreću te Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele dijela prihoda od igara na sreću te iz osnovne imovine, prihoda od osnovne imovine, donacija i ostalih prihoda sukladno zakonu. Svojom konceptualnom orijentacijom i operativnim aktivnostima, "Kultura nova" doprinosi kulturno-umjetničkom izražavanju građana, čije je djelovanje formalizirano kroz organizacije civilnog društva (udruge i umjetničke organizacije) koje imaju vrlo važnu ulogu u hrvatskom kulturnom sektoru. Te organizacije uvode nove teme, načine rada i proizvodnje u suvremenu kulturu i umjetnost, redefiniraju postojeće vrijednosti i šire horizonte umjetničkog stvaralaštva i kulturnog djelovanja, podižu svijest i razvijaju rasprave o osjetljivim pitanjima, potiču empatiju, toleranciju i međusobno razumijevanje, štite i promiču kulturnu raznolikost te uspostavljaju nove tendencije u hrvatskoj kulturnoj stvarnosti obilježenoj post tranzicijskim procesima, ranjivom demokracijom i trajnom društveno-ekonomskom krizom. Zaklada 80 % svojih prihoda ulaže u Program podrške u okviru kojega se raspisuju javni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava za programe i projekte organizacija civilnoga društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti. Sredstva se dodjeljuju kroz nekoliko programskih područja i kategorija koje su kreirane kao komplementarna mjera postojećim izvorima financiranja na nacionalnoj, regionalnim i lokalnim razinama te kao odgovor na aktualne potrebe i probleme organizacija. Dodjelom podrški u različitim programskim područjima Zaklada pridonosi održivom razvoju organizacija, unapređuje uvjete njihovog rada i potiče razvoj novih kulturno-umjetničkih programa i projekata. Također pridonosi razvoju naprednih oblika suradnji i sudjelovanja u kulturi, potiče stvaranje novih znanja i podržava angažman i sudjelovanje građana u kulturi. Osim financijske podrške, Zaklada pruža i stručnu podršku organizacijama civilnog društva u kulturi. Pokretanjem istraživačkih i razvojnih programa Zaklada je stvorila dodatnu vrijednost svojem primarnom djelovanju koje se ostvaruje kroz pružanje financijske podrške. Razvojni programi i projekti imaju za cilj doprinijeti rastu i stabilnosti organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti, razvoju znanja o suvremenoj kulturi i umjetnosti te prepoznavanju važnosti kulture i umjetnosti u društvenom razvoju, a ostvaruju se kroz razne edukativne aktivnosti, provođenje istraživanja o temama aktualnim za kulturni razvoj i kulturnu politiku te niz drugih aktivnosti u okviru međunarodnih suradničkih projekata.


Koja su do sada najveća postignuća Vaše Zaklade i na što ste najviše ponosni?


Svaku organizaciju čine ljudi, oni su njezin temelj i upravo su oni najvećim dijelom razlog uspjeha ili neuspjeha bilo koje organizacije. Iznimno sam ponosna na tim koji je Zaklada okupila u prvih deset godina svoga rada. Predanost, profesionalnost i timski rad Zakladnih zaposlenica bili su ključni u izgradnji Zaklade kao javne institucije u koju dionici i korisnici imaju povjerenja. Zaklada je izgradila jedan od najtransparentnijih postupaka dodjele sredstava u zemlji (ali i šire), a pritom je u svom tehnokratskom i birokratskom pristupu uspjela zadržati ljudsko lice, stvoren je administrativni aparat koji ne vode roboti već vrhunski profesionalci otvoreni prema drugoj strani, brzi i dinamični u radu i komunikaciji te uvijek spremni razumjeti okolnosti i (turbulentne) uvjete u kojima se djeluje, i iznaći adekvatna rješenja i odgovoriti na probleme i potrebe. Fleksibilnost Zaklade ogleda se i u činjenici njezinoga kontinuiranog mijenjanja u svrhu unapređivanja svoga rada i stvaranja što kvalitetnijeg okvira za djelovanje organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti zbog kojih je Republika Hrvatska i osnovala Zakladu. Svemu tome, želim nadodati i Zakladin Odjel za istraživanje i razvoj koji se u samo nekoliko godina rada uspostavio kao iznimno relevantna i čak nezaobilazna točka i u zemlji i u inozemstvu u provedbi istraživanja u kulturnoj politici i obrazovanju za upravljanje u kulturi, pritom otvarajući teme (od sudjelovanja u kulturi, preko sudioničkog upravljanja i kulturne demokracije do zelene kulturne tranzicije) koje su ključne za daljnji razvoj demokratske, uključive i održive kulturne politike i kulture općenito.


Prema Vašem mišljenju, koji su najveći problemi zakladništva u Hrvatskoj?


Svijet filantropije i zakladništva u Hrvatskoj danas nisu dovoljno razvijeni. Počeci zakladništva u Hrvatskoj datiraju još u 15. stoljeće i vežu se uz djelovanje Crkve, a unatoč skromnim sredstvima, zaklade su krajem 19. i početkom 20. stoljeća odigrale važnu ulogu u izgradnji infrastrukture javnih ustanova, privatnih tvrtki te kroz ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, kulturu, gospodarstvo, dobrotvorne svrhe i sl. U to su vrijeme djelovale privatne, ali i mnoge državne zaklade, posebice one usmjerene na djelovanje u kulturi te obrazovanju i znanosti. Međutim, kontinuitet razvoja zakladništva prekinut je nakon Drugog svjetskog rata kada su zaklade mahom prestale postojati, a nisu se u znatnom broju razvile niti nakon osamostaljenja zemlje, u posljednjih trideset godina. Stoga, danas mnogi nisu upoznati s pojmom i načinom postizanja svrhe zaklada, ne razumiju ulogu koju filantropija ima u razvoju društva, niti prepoznaju njezinu snagu u poticanju i razvoju međusektorskih partnerstava u zajedničkom radu za opće dobro, bilo kroz ostvarivanje komplementarne uloge drugim javnim politikama (državnoj, regionalnim i lokalnim) ili suradnje s brojnim drugim razvojnim inicijativama u privatnom i civilnom sektoru. Postojeći porezni sustav i legislativni okvir nisu poticajni za ulaganja u općekorisne svrhe, ne postoje niti sustavni programi poticanja razvoja zaklada, ograničeni su financijski resursi i ljudski kapaciteti u mnogim postojećim zakladama, a također u mnogim zakladama nisu razvijena znanja u brojnim područjima relevantnima za rad zaklada, kao što su diverzifikacija sredstava, financijsko upravljanje, dodjela bespovratnih sredstava, donošenje odluka o donacijama, marketing i javna komunikacija itd. Osim toga, netransparentne prakse prikupljanja sredstava kao i netransparentni postupci dodjele financijskih potpora u javnosti stvaraju itekako negativnu percepciju o svrsi zaklada i općenito utječu na nepovjerenje javnosti u kulturu davanja i ulogu koju filantropija ima u ulaganju u općekorisne svrhe. Sve nabrojano, a posebice nerazumijevanje važnosti filantropije za vitalnost, stabilnost i održivost civilnog društva, kao i važnosti ulaganja resursa (financijskih, tehničkih, materijalnih, prostornih, ljudskih) u razvoj različitih područja društva (zdravstvo, ekologija, obrazovanje, socijala, kultura itd.) te neprepoznavanje nužnosti rada za opće dobro itekako utječu na razvoj filantropije i zakladničke kulture u Hrvatskoj.


Kako ste prebrodili izazove u 2020. godini: pandemiju COVID-19 i zemljotrese?


Kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 u Hrvatskoj je pojačana nizom potresa koji su pogodili zemlju tijekom 2020. godine. Kulturni sektor, među kojima i organizacije civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti, dramatično je pogođen tom krizom koja je u prvi plan stavila brojne izazove i probleme s kojima su se akteri kulturnog sektora suočavali i prije pandemije te im nadodala nove izazove rada u uvjetima fizičkog distanciranja, zabrane i/ili ograničavanja javnih okupljanja. Istovremeno, kulturni je sektor tijekom krize potvrdio važnost svog svakodnevnog rada i prisutnosti u životima ljudi jer su se upravo kulturno-umjetnički sadržaji pokazali kao važan element u očuvanju i razvoju društvenosti i mentalnog zdravlja, kao i u oporavku i okupljanju zajednice. Zaklada se u 2020. prilagodila novonastalim uvjetima kako svojim operativnim tako i programskim djelovanjem. Pandemija COVID-19 bolesti u 2020. navela je poslodavce na globalnoj razini na uvođenje novih načina rada pri čemu je naglasak bio na očuvanju zdravlja radnika te organizaciji rada od kuće. Zaklada je pravovremeno odgovorila na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj te je također i sama prilagodila načine svoga rada. Sve programe koji su se trebali održati u živo, prebacila je u digitalno okruženje te se uključila u niz različitih diskusija na globalnoj razini o utjecaju pandemije na kulturu i time ne samo da je ostala povezana s postojećim partnerima nego je uspostavila i niz novih suradnji. Zaklada je također provela dva istraživanja o utjecaju pandemije i potresa na kulturu, jedno se odnosilo samo na organizacije civilnog društva, a drugo je uključilo čitav kulturni sektor. No, najvažniji dio rada Zaklade u izvanrednim okolnostima odnosio se na nastojanje da se na što adekvatniji način odgovori na potrebe organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti i pritom im se osigura stabilnost i podrška, pa je Zaklada proračun Programa podrške u 2020. povećala za skoro 2 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, uloživši na taj način u programe i projekte gotovo 12 milijuna kuna. Osim toga je iskazala veliku razinu fleksibilnosti za sve oblike prilagodbe programa i projekata podržanih organizacija civilnog društva u izvanrednim okolnostima izazvanim korona krizom i potresima što se pokazalo od krucijalne važnosti za organizacije.


Koji su planovi Vaše Zaklade za iduće razdoblje?


S obzirom na to da je 2021. posljednja godina važećeg Zakladinog Strateškog plana, Zaklada je tijekom 2021. provela participativni proces izrade novog Strateškog plana za sljedeće četverogodišnje razdoblje, 2022. – 2025., kako bi kroz razmjenu sa svim zainteresiranim dionicima na što adekvatniji način odgovorila na aktualne i relevantne potrebe organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti i pritom osigurala njihov stabilniji organizacijski i programski razvoj u budućnosti. Zaklada će u narednom razdoblju nastaviti s unapređivanjem svog temeljnog zadataka, a to je dodjela sredstava i pružanje podrške, a očekujemo da će naš rad biti podržan i većim iznosom od dijela prihoda od igara na sreću. Trenutno provodimo istraživanje o mobilnosti u kulturi u Europi u okviru projekta i-Portunus Houses, a rezultate ćemo objaviti u 2022. godini, pripremamo i bogat obrazovni program te planiramo uvesti podršku (stručnu i profesionalnu) za zelenu tranziciju u kulturi. Dakako, tu je i niz međunarodnih projekata i suradnji kroz koje Zaklada diverzificira svoje izvore financiranja, razvija kapacitete te produbljuje postojeća i gradi nova partnerstva sa sličnim organizacijama iz područja kulture i umjetnosti, civilnog društva, filantropije, itd. Zaklada sveukupno nastavlja s djelovanjem i pružanjem stabilne podrške organizacijama civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti te će se zalagati za promjene koje će donijeti sistemske odgovore na vitalna pitanja nestabilnosti i nesigurnosti kojima su ove organizacije kontinuirano izložene.


Što Vas osobno najviše motivira? Vaša poruka za čitatelje


Profesionalno me motivira predani rad u stvaranju boljih uvjeta za rad civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti te nastojanju da se utječe na sistemske promjene u kulturi i kulturnoj politici kako bi bile pravednije i okolišno svjesnije. Na tom putu ne možemo djelovati samostalno, zato napredne suradnje kroz koje se dijeli odgovornost u donošenju odluka prepoznajem kao temeljni pogon u postizanju takvih promjena.